U Kulturnom centru, Dubrava 51 a, otvara se 14. ožujka u 18 sati uskrsna izložba reljefa na bakru RADOSLAVA HALUŽANA pod nazivom “Krist, pastir naš”. Izložba je otvorena do 31. ožujka 2016., radnim danom od 10 do 20 sati.

U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 14. ožujka u 19 sati uskrsna izložba akademske slikarice MARCELE MUNGER pod nazivom “Između neba i zemlje”. Izložba je otvorena do 31. ožujka 2016., radnim danom od 10 do 19 sati.

Ulaz je besplatan.

 

 





MARCELA MUNGER

Između neba i zemlje – 14. 3. – 31. 3. 2016.


PROMIŠLJANJA DUHOVNOSTI U PAPIRU

Marcela Munger svojim kolažiranim teksturama ponovno dokazuje i otvara sve mogućnosti preobrazbe raznih vrsta papira kao gradivnog materijala. Oblikovnom finoćom tematizira i aludira na scene iz kristološkog ciklusa (Prekrižje, Put, Raskrižje, Veronikin rubac, Vrijeme), otvarajući njihovo univerzalno iščitavanje. Materijalno prožimanje te sveobuhvatna slojevitost teksture stvara oblikovnu opnu kojom površina oživljava i egzistira u svojoj taktilnosti. Konture, obrisi, plohe, linije, potezi utiskuju se te bivaju vidljivima ističući osjetljivost materije. Krhkost, poroznost te delikatnost kolažiranih tekstura svjedoče o nastajanju i prolaznosti, baš poput tijeka misli koje vode i bilježe ono intimno i suštinsko. Marcela Munger svojom likovnom semantikom lirske apstrakcije s elementima enformelističkog izraza kontinuirano pregovara samozatajno, ali snažno prisutno potičući asocijativnost. Prepoznatljivim senzibilitetom izrađuje svojevrsne privatne arhive gdje potez progovara ujednačenim ritmom i kompozicijskom smirenošću. Slika i razmišlja u papiru. Taj medij joj je materijal i podloga, povod i inspiracija temeljem kojih izvlači različite psihološke vrijednosti. Kombiniranim tehnikama umnažanja, preklapanja, kolažiranja, lijepljenja, recikliranja, pomiruje stalnost i potrošnost prirodnih procesa. Intuitivno osjeća te predaje osjećaj vodeći tako dijaloge s prirodom, s duhovnošću, vjerom i kozmosom. Traga i pronalazi ono iskonsko i prvobitno čineći morfologiju svojega izraza, koji zazire od agresivnosti te proizlazi iz bjelina, iz čistoće, netaknutosti i početaka. Koristi suzdržan, umjeren i ublažen tonalitet pastelnih boja kojim podupire nježnost i suptilnost izraza, ali isto tako iscrpljuje temu do krajnosti. Rastakanja na površini, reljefnost, vibrantnost, prozračnost, fluidnost, pridonose dinamici koja je postojana, ogledajući se u vremenu i prirodi kao vječitoj konstanti nadahnuća. Izloženim radovima Marcela Munger evocira i osvještava vlastiti svjetonazor, vjeru i poglede na životnu cikličnost. Autobiografskim pristupom propituje izvorno u pojmu ljepote i smrti. Gužvano, hrapavo, glatko u zemljanim i nebeskim tonovima, pod rukama Marcele Munger uvijek sadrži pozadinsku, promišljenu priču. Utišano upisuje vlastita značenja otvarajući pred promatrača raskrižje, putokaz kojim može krenuti kako bi barem na tren primijetio prostranstvo postojanja. Svoje motivsko ishodište tako pronalazi u tvarnosti materije, u opredmećenju ideje podložnoj raznim interpretacijama gdje podsvijest susreće ono svjesno uvijek pronalazeći suživot. Nebeski ili pak zemljopisni okviri prostiru se slojevito; u strukturi, gesti izraza i tumačenju, oponašajući život sam.

Marijana Paula Ferenčić


Popis izloženih radova:
1.    Vrijeme 3, 2015., kombinirana tehnika/papir, 85x65 cm
2.    Put, 2015., kombinirana tehnika/papir, 85x65 cm
3.    Raskrižje 1, 2015., kombinirana tehnika/papir, 85x65 cm
4.    Raskrižje 2, 2015., kombinirana tehnika/papir, 85x65 cm
5.    Veronikin rubac, 2015., kombinirana tehnika/papir, 85x65 cm
6.    Raskrižje 3, 2010. – 2014., kombinirana tehnika/papir, 85x65 cm
7.    Prekrižje, 2010. – 2014., kombinirana tehnika/papir, 66x77 cm
8.    Vjetar koji odnosi tugu, 2011., kombinirana tehnika/papir, 70x100 cm
9.    Jutro, 1978., kombinirana tehnika/papir, 70x100 cm
10. – 20. Ciklus Raskrižja, kombinirana tehnika/papir


Marcela Munger rođena je 16. siječnja 1947. godine u Zagrebu. Školu primijenjenih umjetnosti, Slikarski odjel, završila je 1968. godine. Diplomirala je slikarstvo 1972. godine na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Nikole Reisera.
Nakon završene Akademije, uz slikarstvo, kontinuirano se bavi i pedagoškim radom. Uz predavanja o crtanju i slikanju u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn, vodi i metodičke vježbe iz likovne kulture na Filozofskom fakultetu, Odjel pedagoških znanosti, te kao izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu, studij dizajna. Boravila je na mnogim studijskim putovanjima u raznim europskim zemljama, te sudjelovala u internacionalnim likovnim kolonijama u Europi i svijetu. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja. Živi i radi u Zagrebu.

 

 

RADOSLAV HALUŽAN
Krist, pastir naš – 14. 3. – 31. 3. 2016.

Izbor kao kreativni čin

Naš autor rado slavi (Radoslav) Božje teme. Samo kratko bačen pogled na popis naslova njegovih recentnih djela govori sve. Uostalom, priređena izložba je tematski prigodna uz Uskrs našeg Gospodina. Mora da ovdje vlada sretna sigurnost u izboru motiva. No taj susret umjetnosti i religije oduvijek je bio krug najvećih inspiracija. Radoslav je, prema njegovom kazivanju, od početka svog kreativnog puta prionuo uz religiozne teme, dapače u katolički svijet vjere ljubavi i nadanja.
Velika je stvar prenijeti nekome ono što je kreativno viđeno, pogotovo u neobičan, rijetko tretiran materijal, kroz tehniku silnog strpljenja. Bakar je materija koja je pred nama preobražena u poruku umjetnosti i vjere. U sretnoj simbiozi sviju aduta.
Tehnika bakropisa (ili umjetničke slike na bakru, kako svoj rad predstavlja autor), relativno je nepoznata, nesuvremena, odnosno slabo zastupljena tehnika. Tim više privlači pažnju suvremenika. Čini se kao da se teško nosi s atraktivnim, hitrim slikama današnjih vizualnih tehnika. Osim toga, materijal nije u jednom smislu lako dostupan što odluku da se prave bakropisi čini još hrabrijom izuzetnijom, vrijednom pažnje. Ujedno su bakropisi i bakropisanje prava poveznica s tradicijom.

Monokromija bakropisa, odnosno njegovo pozivanje pojmovno na "pola puta" između slike i skulpture, značajna je točka prepoznatljivosti i specifičnosti. Ta tehnika odiše ozbiljnošću i svojevrsnim asketizmom pošto je cijela površina djela monokromna i time gledateljevu pažnju usredotočuje na sadržaj, i samo sadržaj. Naravno, forma je neizbježna ali se nalazi lagano u drugom planu. Naročito onda kada se radi o izboru sadržaja-teme. Na potezu je autorovo evidentno opredjeljenje.
Halužan se odlučio, u velikoj većini svojih djela za religijske teme, čime sebe osobno opisuje i prezentira kao autora i čovjeka. Ostale teme sakralnih građevina, brodovlja, poručuju o autorovim sponama sa svijetom kretanja, gradova...
Bakreni lim koji se koristi pri izradi djela varira u dvije debljine i donekle određuje težinu i način izvedbe. Međutim, materijal i tehnika nadasve nose svojevrsnu simboliku pogleda i simboličko vizualno unošenje u teme. Ciklus križnog puta najbolji je primjer spoja stare tehnike rada s bakrom i vječite teme iz Biblije. Rekli bismo, dvostruka blagodat arhaičnog je pred našim očima. Na djelu je sinkronizacija sporog, a temeljnog i duhovnog, a osnovnog. Radoslav kaže, onako usput, ali je signantno: " Zovu me kipar". Izuzetna pozicija između slikarstva i kiparstva nije potisnuta formatom i načinom postave samih radova koja je obilježena prvotno slikarskim miljeom. Prema riječima autora, možemo reći majstora ove likovne tehnike, rad s bakrenim limom odvija se lagano, sporo, te zahtijeva strpljivosti iznad mjere, a sve se zbiva daleko od svake današnje šarade glamoura i atraktivnosti. Baš time, takva stara tehnika i takav kreativni čovjek dobivaju na težini i značaju kao promišljeni autori. Bakropisci i njihove slike na bakru kao da zaustavljaju vrijeme, u smislu nekih izraženih duhovnih potreba, koje može umjetnost mimetičkog danas donijeti.
Polaganost i temeljitost omogućuju osjećanje realnosti - diskurs silno značajan danas, kada umjetnost, kao lijepa stvar, zapravo često služi poticanju iluzija koje u konačnici donose ljudima nesretne dane.
Zlatno doba bakropisa bilo je 17. i 18 stoljeće u zapadnoj Europi. U djelima su prevladavale teme povijesti, rata, plemstva i nadasve religijske teme. Značaj bakropisa kao da se poklapa sa sutonom aristokratskog svijeta i početkom građanske Europe. Kratki uvid u historizaciju tehnike samo još naglašava iznenadnu i razumljivu prisutnost danas. Dapače, dobrodošlu. U tome je veličina ove izložbe.
Prigoda, uz blagdan Uskrsa, prilika je za podsjećanje na usku povezanost umjetnosti i religije, umjetnosti kao sublimata i duhovnog života čovjeka. Vertikalne vrijednosti uzdizanja čovjeka oduvijek su progovarale kroz umjetničko djelovanje (i umjetnička djela), bila to glazba, slike, pjesništvo... Radoslav Halužan je na tragu takvog saveza umjetnosti i religije. S punim pravom može se reći: uspješno ako to zvuči i znači iskreno, jednostavno bez zadrške i kalkulacija. Uostalom takvo nešto ni tehnika slika na bakru ne dopušta. Pred publikom su radovi znanja, afiniteta i vjerovanja. Imanentni mir koji počiva u bakropisu kao takvom, mir je ovdje pridodan spoznaji i znanju. Mir spoznaje udružen sa spokojnom estetikom djela. Poznata sentenca, ''manje je više'', u ovom umjetničkom opusu dobiva svoju potvrdu. Autor nam je prenio svoje, ali i opće impulse, posredovao je tihom slavlju velikog trenutka. Cjelina koja se nazire, lice je izložbe. Izbor je načinjen iz unutrašnjeg svijeta kojeg krasi skromnost, uravnoteženost i svojevrsna originalnost. Tako naš autor iskazuje hrabrost, dapače - svjedoči je.

Vlado Martek


Popis izloženih radova:
1. Rođenje Isusa i vojska kralja Heroda, reljef u bakru, 70x52 cm, 2013.
2. Sveta obitelj, reljef u bakru, 40x52 cm, 2015.
3. Marija s Isusom, reljef u bakru, 38x50 cm, 2011.
4. Bogorodica, reljef u bakru, 55x40 cm, 2010.
5. Bijeg u Egipat, reljef u bakru, 55×50 cm, 2013.
6. Isus naš pastir, reljef u bakru, 40×52 cm,  2015.
7. Krštenje Isusa na rijeci Jordan, reljef u bakru, 40×52 cm, 2015.
8. Prvi učenici, reljef u bakru, 40×52 cm, 2014.
9. Isus liječi bolesne, reljef u bakru, 40×52 cm, 2015.
10. Isus liječi slijepca, reljef u bakru, 40×52 cm, 2016.
11. Isus na zdencu, reljef u bakru, 40×52 cm, 2016.
12. Isus smiruje oluju, reljef u bakru, 40×52 cm, 2014.
13. Isus na iskušenju u pustinji, reljef u bakru, 40×52 cm, 2013.
14. Isus na Maslinskoj gori, 40×52 cm, reljef u bakru, 2014.
15. Ulazak u Jeruzalem, reljef u bakru, 40x52 cm, 2015.
16. Posljednja večera, reljef u bakru, 70×52 cm, 2014.
17.-30. Križni put, reljef u bakru, 40×52 cm, 2014.-2015.
31. Isus na križu, reljef u bakru, 52×40 cm, 2012.
32. Isus s anđelom, reljef u bakru, 52×40 cm, 2012.
33. Isusovo uzašašće, reljef u bakru, 52×70 cm, 2013.
Radoslav Halužan je, stjecajem okolnosti, rođen u Dusseldorfu, u Njemačkoj, 19. rujna 1969. godine. Odrastao je u katoličkoj obitelji, uz majku Talijanku i oca Hrvata. Svoje djetinjstvo provodi u Zagrebu gdje završava osnovnu školu. Privlači ga tehničko crtanje i izrada predmeta od drveta (otac je bio stolar), pa poslije osnovne škole upisuje srednju drvnu školu. Nakon završetka srednje škole i vojnog roka 1988., kraće vrijeme boravi u Düsseldorfu gdje je od svog kuma Kloiber Kurta naučio tehniku izrade slika na bakru. Nakon povratka iz Njemačke, s ocem otvara stolariju i posvećuje se izradi i popravljanju drvenih predmeta koji su pod zaštitom kulture. Godine 1994. završava Ekonomsku školu. Prvi su mu radovi nastali 1989. godine (Madona s djetetom, most Golden Gate te Katedrala u Zagrebu). Nakon prestanka rada u stolariji, zbog zdravstvenih problema, 2008. godine otvara knjižaru i papirnicu, a u sklopu trgovine ima mali atelje gdje izrađuje radove na bakru. Na nagovor prijateljice, koja je vidjela radove, organizira prvu izložbu u knjižnici Dubrava 2013. godine.

video Dubrava

Kalendar

Siječanj 2018
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4

Vlakovi - vozni red

Vicomat

Student piše roditeljima: "Već dugo mi se ne javljate. Pošaljite mi tisuću kuna, da znam da ste dobro!"

Iz Dubrave - Kazalište Dubrava

Iz Dubrave - Narodno sveučilište Dubrava

Iz Dubrave - KK Dubrava

  • KADETI DUBRAVE POBIJEDILI CIBONU U FINALU

    Dec 24, 2017 | 15:15 pm

    Kadeti Dubrave osvojili su Božićni turnir u Velikoj Gorici. Izabranici Srećka Medvedeca u finalu su svladali Cibonu 88:84 uz sjajnu igru Valentina Kosa (28) i Romana Čimbura (21).  Treće mjesto pripalo Zadru koji je nadigrao domaćina Goricu 83:50, a peto mjesto Posušju koje je slavilo protiv[…]

  • ŽELJE I POZDRAVI IZ PHILADELPHI-E

    Dec 24, 2017 | 14:42 pm

  • DUBRAVA DOMAĆIN BOŽINOG TURNIRA

    Dec 23, 2017 | 14:27 pm

    Košarkaški klub Dubrava i ove je godine domaćin XV.Božićnog kupa za pretkadete (igrači 2004. godište i mlađi), međunarodnog turnira na kojem će od 26. – 29.prosinca nastupiti 16 klubova iz osam država. Do sada je poznato 15 sudionika, a posljednji[…]

Iz Dubrave - RK Dubrava

  • IZVUČENI PAROVI 1/8 FINALA KUP-a

    Jan 11, 2018 | 00:00 am

    U prostorijama Hrvatskog rukometnog saveza izvučeni su parovi osmine finala Kupa Hrvatske za rukometaše i rukometašice. U muškoj konkurenciji u najboljih 16 klubova ušli su: Gorica, Ribola Kaštela, Bjelovar, Split, […]

  • ČESTITKA

    Dec 25, 2017 | 00:00 am

    SVIM ČLANOVIMA I PRIJATELJIMA RUKOMETNOG KLUBA DUBRAVA ŽELIMO SRETAN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2018. GODINU 12,572 total views, 51 views today

  • Premijer liga : POTVRĐEN NASLOV JESENSKOG PRVAKA

    Dec 19, 2017 | 00:00 am

    DUBRAVA  34:27  ZAMET   Nakon uvjerljivog poraza od Varaždina u prošlom kolu, rukometaši Zameta htjeli su se u posljednjoj utakmici zimskog dijela sezone pokazati u boljem svjetlu. Krenuli su vrlo […]