U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 22. ožujka u 19 sati izložba slika, crteža, grafika  i skulptura USKRS 2010. Izlažu: Dubravka Babić, Ivan Fijolić, Edit Glavurtić, Dejan Kljun, Dragutin Dado Kovačević, Vladimir Kučina, Nikša Lalin, Vjera Lalin, Velibor Mačukatin stariji, Duško Malešević, Josip Marić, Leila Michieli Vojvoda, Valerije Michieli, Daniela Pal Bučan, Sanja Pribić, Josip Ago Skenderović, Gordana Špoljar Andrašić, Mirjana Tomašević Dančević i Nikola Vrljić. Galerija je otvorena radnim danom od 10 do 18 sati. Izložba se može razgledati do 8. travnja 2010. Ulaz je besplatan.

Uskrsnuće, muka i pluralizam  

Vrlo je malo djela u povijesti umjetnosti posvećenih uskrsnuću. S druge strane, golemi je broj autora koji se povremeno ili sustavno bavio temom muke. Naravno, muka je svačija iskustvena spoznaja. S Kristovom mukom uspoređuju se osobna stradanja, skupne patnje u gladi, siromaštvu ili pod napadima agresora. S njome se uspoređuju tereti kataklizma i ratova.

Raspelo je znak koji su grafičari, slikari i kipari interpretirali na brojne individualne načine, gotovo se natječući tko će biti originalniji i tko će znaku muke dodati suvremenu težinu i simboliku. Motiv raspela izaziva jezu i umjetnici je nemogu (niti kada bi htjeli) ukloniti. Raspela već sam po sebi kazuju o grijesima, krivnji, okrutnosti, nečovječnosti itd., bez obzira na način na koji su predočena: bogatom grafikom, plamenim bojama, sasvim tmurno, realistično, simbolično, apstraktno i s kojim sredstvima (vrstama i tehnikama) ih umjetnik stvara.

Uskrsnuće, premda najviši stupanj religijskog slavlja, mnogo je zahtjevniji motiv. Kako predočiti (a da to nije naivno kopiranje ikonografije starijih majstora) nebesku slavu, dematerijalizaciju, a opet prisustvo, štoviše uzvišeno, a ne skrenuti pritom u banalnost. Uskrsnuće bi bilo bliže apstraktnom likovnom izrazu ako bismo prihvatili bijeli križ (kao znak Krista) na bijelom polju kao vrhunski doživljaj čistog osjećaja: ljubav i intelekt, najintimnije i najopćenitije spojeno u kompleksan i nerazjašnjiv odnos.

S treće, pak, strane ostaje otvoreno pitanje narudžbe i poticaja. Otkako je znanost na početku 20. stoljeća radikalno izmijenila predodžbu o svijetu i svemiru, a umjetnici promovirani iz vrsnih zanatlija u vizionare, sanjare, intelektualce i konstruktore, narudžbe motiva izvan ozbiljnih poslovnih projekata vezanih uz opremu interijera, dizajn i sl., postale su nepopularne i nepoželjne. Individualni pogledi i predočavanja, autorska znakovitost i originalnost održala je pluralizam na likovnoj sceni. Pluralizam je dobio novi poticaj aktualnim isticanjem tolerancije i različitosti kao civilizacijskih odrednica unutar moguće globalizacije. I ova je izložba slika toga stanja i prilog zajedništvu. Branka Hlevnjak

Dubravka Babić rođena je 1951. u Zagrebu, gdje pohađa osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1974. diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu u klasi profesora Alberta Kinerta. Poslijediplomski studij Grafički izrazi u klasi profesora Alberta Kinerta završava 1976. godine. Za 1984. i 1985. godinu dobila je stipendiju francuske Vlade za specijalizaciju grafike u Parizu, u atelijeru Joelle Serve. Bila je na studijskim putovanjima u Italiji, Austriji, Engleskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Egiptu, Jordanu, Izraelu, Kini i SAD-u. Dubravka Babić izlaže od 1972. na 70 samostalnih i približno 350 kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Koautorica je 10 bibliofilskih grafičko-pjesničkih izdanja s poznatim pjesnicima i književnicima (Mažuranić, Tadijanović, Paljetak, Frangeš, Katunarić, Fabrio itd.). Godine 1987. izlazi monografija Dubravka Babić, autora Vladimira Malekovića, u izdanju Grafičkog zavoda Hrvatske (Biblioteka Prizma). Bibliografija Dubravke Babić sadrži nekoliko stotina tekstova objavljenih u katalozima, stručnim časopisima i novinama. Dobitnica je 16 domaćih i inozemnih nagrada za grafiku i crtež. Godine 1996. odlikovana je: Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana i Spomenicom domovinske zahvalnosti za časnu i uzornu službu za razdoblje od pet godina. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Od 1985. godine Dubravka Babić djeluje kao pedagog na ALU u Zagrebu, 1987. postaje docenticom, 1991. izvanrednom profesoricom, a 1997. redovitom profesoricom na katedri grafike. Godine 1989. vršiteljica je dužnosti direktorice ALU. Za njenog mandata sagrađena je zgrada ALU na Jabukovcu i na korištenje dobivena zgrada u Zagorskoj. Od 1990. do 1992. godine obnaša dužnost prodekanice ALU. Za njenih mandata osnovan je Odsjek za restauriranje umjetnina, Odsjek za animirani film, Usmjerenje za medijsku umjetnosti i Usmjerenje za malu plastiku.

Ivan Fijolić rođen je 1976. u Zagrebu. Završio je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odsjek, kiparski smjer. Izlaganjem u zemlji i inozemstvu aktivno se bavi od 2000. godine. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. Autor je nekoliko javnih skulptura, od kojih je najpoznatija ona mostarskog Bruce Leeja.

Edit Glavurtić rođena je 1965. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, odjel slikarstva 1984. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjel slikarstva, u klasi prof. Đure Sedera 1988. godine. Od 1988. do 1990. godine surađivala je kao asistentica scenografije u crtanoj seriji Mali leteći medvjedići u koprodukciji Zagreb filma i Kanadske televizije. Godine 1990. odlazi u Austriju i nastanjuje se u Beču. Magistrira godine 1995. na Schule für Angewandte Kunst u Beču. Uz akvarele, pejzaže i apstraktne studije, od 1997. godine počinje slikati anđele. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Bila je sudionica niza studijskih putovanja diljem Hrvatske, Austrije, Kanade i Italije (1988.-2001.). Od 2003. godine živi i radi kao slobodna umjetnica u Zagrebu i Beču.

Dejan Kljun rođen je 1979. godine u Rijeci. Godine 2004. diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Trenutačno studira na poslijediplomskom doktorskom studiju na Akademiji likovnih umjetnosti. Samostalni je umjetnik od 2007. godine. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja.

Dragutin Dado Kovačević rođen je 1954. godine u Petrinji. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1978. godine, smjer grafika, u klasi profesora Ante Kuduza. Samostalni je umjetnik od 1981. godine. Od 1976. godine izlagao je na stotinjak skupnih žiriranih izložbi u zemlji i inozemstvu, te priredio petnaest samostalnih izložbi. Izveo je nekoliko murala, displeja i likovnih zahvata u prostoru te sudjelovao u brojnim likovnim kolonijama. Godine 1988. osnovao je dizajnerski studio Design art. Bavi se i ilustracijom i karikaturom. Samostalni je umjetnik, član HZSU-a, HDLU-a, Hrvatskog društva karikaturista i udrugâ Art Centar Zagreb i ARTour Nerezine. Živi i radi u Zagrebu.

Vladimir Kučina rođen je 1940. godine u Zagrebu. Završio je Školu primijenjene umjetnosti, keramičarski smjer, kod profesorice Blanke Dužanec i Stelle Skopal. Nastavlja studij na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ive Šebalja i Raula Goldonija. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada i priznanja za likovno-pedagoški rad. Do umirovljenja radi kao prosvjetni radnik, posvetivši se odgoju mladih, istodobno radeći aktivno kao slikar i keramičar. Autor je prvog priručnika takve vrste u nas - Oblikovanje keramike, te knjige Tehnike likovnog izražavanja. Zaslužan je za uvođenje keramike u nastavni program osnovnih škola. Član je ULUH-a od 1966., a ULUPUH-a od 1970. godine. Živi i radi u Zagrebu.

Nikša Lalin rođen je 1972. godine u Zagrebu. Godine 1999. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Đure Sedera. Izlagao je na više skupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu i New Yorku.

Vjera Lalin rođena je 1947. godine u Zagrebu. Godine 1974. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U diplomskoj godini mentor joj je bio profesor Ivan Lovrenčić. Izlagala je na više skupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.


Velibor Mačukatin stariji
rođen je 1919. godine u Sumartinu na otoku Braču. Osnovnu školu pohađao je u Splitu i Zagrebu, a zagrebačku Obrtnu školu upisuje 1937. u klasi prof. Davorina Hotka. Nakon dvije godine kiparskog odsjeka Obrtne škole u Zagrebu, upisao se 1939. na Umjetničku akademiju, gdje su mu profesori I. Kerdić, I. Kršinić i I. Meštrović. Studij prekida zbog odlaska u partizane 1944.-1945. godine. Diplomirao je 1946. god., nakon čega upisuje dvogodišnju specijalku kod profesora Antuna Augustinčića, te nastavlja raditi kao njegov suradnik na spomenicima: Batina Skela – Novi Sad, Šitluci – Banja Luka, Ujedinjene nacije – New York, Matija Gubec – Gornja Stubica. Godine 1945. prvi put izlaže na Drugoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske u Zagrebu, a iste godine izlaže prvu medalju u Parizu, koja je posvećena kongresu žena. Godine 1955. imao je prvu samostalnu izložbu u salonu ULUH-A u Zagrebu. S arhitektom Đurom Kavurićem surađuje u realizaciji muzejskih postava: Muzej revolucije – Sarajevo, Muzej radničkog pokreta – Slavonsku Brod, Muzej revolucije Vojvodine – Novi Sad, Muzej Skopje, Gradski muzej – Vukovar, itd. Djela mu se nalaze u raznim galerijama i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.

Duško Malešević rođen je 1935. godine u Zagrebu. Školu za primijenjenu umjetnost završio je 1955. godine, nastavivši studij na Akademiji za likovnu umjetnost u Zagrebu, gdje upoznaje buduću suprugu, slikaricu Maju Dolenčić-Malešević. Akademiju završava 1960. godine u klasi Otona Postružnika i nastavlja usavršavanje u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića (1960./1962.), s čijim članovima sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u domovini i inozemstvu (u Slovenj Gradecu dobiva posebno priznanje za slikarstvo). Utemeljio je časopis za likovnu kulturu LL (1973.), utemeljitelj je novih galerija (1970. Galerije Vladimir Nazor, 1979. Galerije Voćarska), priređivač izložbi, pisac predgovora u katalozima različitim umjetnicima ili koncepcijskim izložbama. Od 1986. godine počinje s pedagoškim radom kao profesor na Školi za primijenjenu umjetnost, što će nastaviti kao honorarni predavač Teorije oblikovanja na Likovnoj akademiji devedesetih i na Akademiji za kazalište, film i televiziju. Od 1993. do 1996. godine bio je dopredsjednik Gradske skupštine grada Zagreba. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i Redom hrvatskog trolista. Bio je član je Žumberačkog društva i Družbe Braća hrvatskog zmaja, pomažući na sve načine u obnovi domovine. Preminuo je 2008. godine u Zagrebu.

Josip Marić rođen je 1969. godine u Sinju. Godine 1988. završava Školu primijenjenih umjetnosti u Splitu, odsjek kiparstvo. Sudjeluje u Domovinskom ratu od 1991. do 1992. god., nakon čega upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je u klasi prof. Ivice Šiška na odjelu grafike 1999. godine. Na 24. salonu mladih izlaže slike iz ciklusa Iz sve snage. Godine 2002. imao je samostalnu izložbu u Galeriji Galiotović u Sinju i u Muzeju grada Splita. Od 1999. radi kao vanjski suradnik restaurator na zidnom slikarstvu, a godine 2008. stječe stručno zvanje, uža specijalnost konzervator-restaurator za zidno slikarstvo. Suvlasnik je i direktor tvrtke Ars restauro d.o.o. za konzervaciju i restauraciju zidnog slikarstva. Živi i radi u Zagrebu.

Leila Michieli Vojvoda rođena je 1952. godine u Zagrebu. Godine 1976. diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, odsjek Biologije, stručni smjer. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala je slikarstvo 1980. godine u klasi profesora Nikole Reisera. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1981. godine. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi. Od 1993. godine radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Valerije Michieli rodio se 1922. godine u Pučišću na otoku Braču. Djetinjstvo je proveo u Pučišću, gdje je završio i osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Splitu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu studirao je na kiparskom odjelu kod profesora Vanje Radauša i Grge Antunca, te diplomirao 1949. godine. Postdiplomski studij polazio je kod profesora Frane Kršinića, a potom bio suradnik Majstorske radionice Vanje Radauša (godinu dana) i Frane Kršinića (četiri godine). Od 1961. godine radio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Umro je 1981. godine u Zagrebu.

Daniela Pal Bučan rođena je 1970. godine u Zrenjaninu. Od rođenja živi u Daruvaru, gdje završava Srednju ekonomsku školu. Godine 1995. diplomirala je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, smjer Građevinski materijali. Godine 2003. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na slikarskom odsjeku, u klasi profesora Igora Rončevića. Izlagala je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Sanja Pribić rođena je 1960. godine u Zagrebu. Na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala s pohvalom Nastavničkog vijeća 1986. godine, u klasi profesora Frane Para. Po zanimanju je samostalna umjetnica, članica hrvatskih strukovnih udruženja (HDLU-a, ULUPUH-a, HZSU-a). Bavi se ilustriranjem i grafičkim dizajnom. Dizajnirala je čestitku za UNICEF. Autorica je izvedenog idejnog rješenja vitraja na temu Križnog puta u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Zlatar Bistrici. Koautorica je udžbenika Estetika odijevanja objavljenog u izdanju Alfe 2000. godine. Surađivala je u raznim kazališnim projektima. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Sudjeluje u likovnim kolonijama u zemlji i inozemstvu i vodi likovne radionice za djecu i odrasle. Piše i objavljuje priče za djecu. Živi i radi u Zagrebu.

Josip Ago Skenderović rođen je 1954. godine u Subotici. Diplomirao je 1978. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ante Kuduza. Nakon diplome se intenzivno bavi grafikom: u Ateljeu 17 (od 1979. do 1982.) u radionici S. W. Haytera, na pariškoj Akademiji likovnih umjetnosti (1980.-1981.) s prof. A. Hadadom te u formacijskom centru za grafiku, s posebnim naglaskom na infografiju i multimedije, na CNA/CEFAG-u (1997.-1998). Od 1987. godine član je povijesne grupe Formes et vie (Forme i život), čiji su utemeljitelji Le Corbusier i Fernand Léger. Izlagao je na brojnim izložbama u Francuskoj, Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je počasnih odlikovanja Republike Francuske za doprinos na polju umjetnosti (Mérite et Dévouement Français 1998. i Arts-Sciences-Lettres 1999.) i za doprinos grafičkom mediju (od Ministarstva znanosti (1981.), a 1980. dobio je prvu nagradu za grafiku Francuskog ministarstva znanosti. Živi i radi u Parizu kao srednjoškolski profesor likovnih i primijenjenih umjetnosti.

Gordana Špoljar Andrašić rođena je 1965. godine u Molvama. U Koprivnici i Križevcima završila je srednju školu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je HDLU-a u Zagrebu i Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske. Živi i radi u Koprivnici.

Mirjana Tomašević Dančević rođena je 1954. godine u Puli. Profesorica je povijesti umjetnosti, likovne kulture i engleskog jezika. Viša je savjetnica za likovnu kulturu i likovnu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje u Zagrebu. Priprema doktorat iz metodike likovne umjetnosti. Predsjednica je Hrvatskog vijeće Međunarodnog društva za obrazovanje putem umjetnosti – InSEA (HRV-InSEA), i članica Predsjedništva Europskog vijeća InSEA-e. Koautorica je prvih hrvatskih udžbenika likovne kulture za učenike od 5. do 8. razreda, 2000. godine. Autorica je knjige Kako nacrtati osjećaj Likovna terapija i (s)likovni dnevnik kao samopomoć, 2005. godine. Članica je HDLU-a od 1983. godine. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.

Nikola Vrljić rođen je 1980. godine u Zagrebu. Godine 2000. maturirao je na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn, smjer dizajn metala, u klasi profesora Hrvoja Ljubića. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine, u klasi profesora Mira Vuce. Godine 2008. upisao je poslijediplomski doktorski studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Član je HDLU-a. Dobitnik je Treće nagrade na izložbi studenata ALU na temu Pasionska baština 2003.godine, a 2004. dobitnik je Rektorove nagrade. Izradio je nekoliko javnih skulptura među kojima je i portret dr. Franje Tuđmana iz 2008. godine, postavljen u Hrvatskom saboru. Živi i radi u Zagrebu.

video Dubrava

Kalendar

Studeni 2018
P U S Č P S N
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2

Vlakovi - vozni red

Vicomat

Dođe Perica u Pet shop i kaže prodavaču da mu da najboljeg psa što ima.
On kaže:
- "Imam jednog Kung-Fu psa. Kad mu kažeš npr. Kung-Fu fotelja, on pojede fotelju, ako kažeš Kung-Fu stol, on pojede stol."
Perica kupi psa i dođe kući i tata ga pita:...

Iz Dubrave - Narodno sveučilište Dubrava

  • Zagreb film festival: VOLJENI

    Nov 13, 2018 | 12:37 pm

    U sklopu 16. Zagreb film festivala, koji ove godine traje od 11. do 18. studenog, projekcije odabranih filmova moći će se pogledati i u maloj dvorani Kulturnog centra. U nedjelju...

  • Zagreb film festival: MOJ PRVI ODLAZAK U KINO

    Nov 13, 2018 | 12:29 pm

    U sklopu 16. Zagreb film festivala, koji ove godine traje od 11. do 18. studenog, projekcije odabranih filmova moći će se pogledati i u maloj dvorani Kulturnog centra. U nedjelju...

  • Koncert 23. 11.

    Nov 13, 2018 | 12:22 pm

    U petak 23. studenoga u 19.30 pozivamo vas u malu dvoranu kulturnog centra, Dubrava 51 a, na koncert glazbenog sastava KajTeBriga (Hana Hegedušić, vokal, Goran Perši, saksofon i klarinet, Petar Eldan, klavir, Aleksandar Vešić, bas, Stanislav Muškinja, bubnjevi).

Iz Dubrave - KK Dubrava

  • Krunić ” Veći pritisak na Agrodalmu”…

    Nov 16, 2018 | 14:17 pm

    Košarkaši Dubrave u subotu (20.00 – SD Pešćenica) igraju susret 7.kola Prve lige u kojem će ih ugostiti domaći Agrodalm. Nakon prvog ovosezonskog poraza Dubravaša trener Darko Krunić nije se puno vraćao na ovaj susret, već misli okrenuo prema novom[…]

  • Juniori poraženi u završnici…

    Nov 14, 2018 | 22:18 pm

    U 2.kolu I.juniorske lige Cedevita je kao domaćin slavila protiv Dubrave 88:75. Dubravaši su serijom 14:1 sredinom treće četvrtine imali prednost 57:48, a nakon posljednje prednosti u 33.minuti (67:66) domaćini su serijom 11:2 trasirali put prema pobjedi. Dubrava u slijedeća[…]

  • Dječaci U13 startali pobjedom…

    Nov 13, 2018 | 20:56 pm

    U utakmici 1.kola I.lige (U13) za dječake selekcija Dubrave pod vodstvom Damira Benete slavila je protiv Medveščaka. DUBRAVA – MEDVEŠČAK   52:32  (14:5, 16:5, 18:12, 4:10) Dubrava: Lovro Bedeković 14, Mateo Cimaš 12, Viktor Keber 10, Krševan Granić 6, Ivan Ercegovac[…]

Iz Dubrave - RK Dubrava

  • Premijer liga : POBJEDA U RIJECI

    Oct 15, 2018 | 22:00 pm

    ZAMET  25 : 29  DUBRAVA   U 4. kolu Premijer lige ove su nedjelje u Centru Zamet utakmicu odigrali RK Zamet i RK Dubrava. Rezultatom 25:29 pobjedu je odnijela Dubrava. […]

  • EHF Cup : POBJEDA NEDOVOLJNA ZA PROLAZ

    Sep 9, 2018 | 22:00 pm

    HAFNARFJORDUR  30: 32  DUBRAVA   U prvom pretkolu EHF kupa rukometaši Dubrave izvukli su za protivnika islandski Hafnarfjördur. U prvom susretu koji se odigrao u Zagrebu, Dubrava je upisala poraz 29:33, […]

  • EHF Cup : VEPROVI LOVE ZAOSTATAK OD -4

    Sep 6, 2018 | 22:00 pm

    Nakon prve utakmice EHF Kup-a koja je odigrana u subotu u SD Dubrava a u kojoj su igrači islandskog FH Hafnarfjordura došli do pobjede rezultatom 29:33 (12:16), rukometaši Dubrave odputovali su u […]